Uredile koordinatorice za palijativnu skrb: Svjetlana Stipić, mag.med.techn. i Danijela Kumpović, mag.med.techn.

ŠTO JE TO PALIJATIVNA SKRB?

• Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.
• Palijativna skrb je aktivna, ukupna skrb za pacijenta čija bolest ne reagira na postupke liječenja. Najvažnije je suzbijanje boli, ili drugih simptoma, te socijalnih, psiholoških i duhovnih problema. Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu, te svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu. Palijativna skrb obuhvaća ispunjavanje bolesnikovih potreba gdje god se za njega skrbi, bilo kod kuće ili u ustanov Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra normalnim procesom; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.

    (World Health Organization & European Association for Palliative Care)

PALIJATIVNA SKRB U REPUBLICI HRVATSKOJ

Donošenjem Strateškog plana razvoja palijativne skrbi od strane Vlade Republike Hrvatske 27. prosinca 2013. godine, započela je uspostava sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih pacijenata na kraju života, što bi u Republici Hrvatskoj bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje. Najmanje 20% pacijenata oboljelih od tumora i 5% neonkoloških pacijenata zahtijevaju specijalističku palijativnu skrb u posljednjih godinu dana njihova života.

TKO PRUŽA SPECIJALISTIČKU PALIJATIVNU SKRB?

Specijalistička palijativna skrb najkompleksniji je oblik skrbi te zahtijeva angažman zdravstvenih profesionalaca i drugih stručnjaka koji posjeduju specifična znanja i vještine za rješavanje složenih situacija i simptoma u području palijativne skrbi. Tim uključuje: liječnika, koordinatora palijativne skrbi, medicinsku sestru/tehničara, fizioterapeuta, psihologa, supervizora, ljekarnika, socijalnog radnika, nutricionista, radnog terapeuta, duhovnika, njegovatelja.

TKO IMA PRAVO NA PALIJATIVNU SKRB?

Palijativna skrb je prikladna za sve pacijente bez obzira na dob.

Istraživanja su pokazala da se postiže značajno bolja kavaliteta života kada se palijativno liječenje započne što ranije, paralelno s kurativnim liječenjem. S vremenom, kako bolest napreduje udio palijativnog liječenja se povećava, a slabi udio kurativnog liječenja. Postoji nekoliko alata koji su opće prihvaćeni i validirani, a koriste se za prepoznavanje pacijenata kod kojih postoji potreba za palijativnom skrbi.

Potražite dva ili više općih indikatora pogoršanja zdravlja

• Izvedbeni status je loš ili u pogoršanju (osoba provodi u krevetu ili stolici više od 50% vremena tokom dana); reverzibilnost je ograničena.
• Zbog fizičkih i/ili mentalnih zdratvstvenih problema je ovisan o tuđoj pomoći kod većine svojih potreba za skrbi.
• Dvije ili više neplaniranih hospitalizacija u posljednjih 6 mjeseci.
• Gubitak težine(5 – 10%) u posljednjih 3-6 mjeseci i/ili nizak indeks tjelesne mase.
• Uporni, teški simptomi unatoč optimalnom liječenju uzročnih stanja.
• Pacijent zahtijeva suportivnu i palijativnu skrbili pak prekid liječenja.

Potražite kliničke indikatore jednog ili više uznapredovalih stanja

Maligna bolest

Funkcionalna sposobnost pogoršava se zbog progresivnog metastatskog karcinoma. Preslab za onkološko liječenje ili se liječenje svodi na kontrolu simptoma.

Srčana/vaskularna bolest

NYHA III/IV kategorija srčane insuficijencije ili ekstenzivna nelječiva bolest koronarnih arterija, uz dispneju ili grudnu bol u mirovanju ili u minimalnom naporu. Teška, inoperabilna bolest perifernih krvnih žila.

Bubrežna bolest

4. ili 5. stadij kronične bubrežne bolesti (eGFR<30ml/min) s pogoršanjem zdravlja.
Zatajenje bubrega koje komplicira druga stanja koja skraćuju životni vijek ili pak komplicira liječenje.
Prestanak dijaliziranja.

Demencija/krhkost

Ne može se oblačiti, hodati ili jesti bez pomoći.
Želi manje jesti i piti; poteškoće u održavanju ishranjenosti. Urinarna i fekalna inkontinencija.
Više ne može verbalno komunicirati; oskudne socijalne interakcije. Prijelom bedrene kosti; više padova.
Rekurentne febrilne epizode ili infekcije; aspiracijska pneumonija.

Respiratorna bolest

Teška kronična bolest pluća sa dispnejom u mirovanju ili kod minimalnog napora između egzacerbacija.
Potreba dugotrajne terapije kisikom.
Potreba ventilacije zbog respiratornog zatajenja ili je ventilacija kontraindicirana.

Jetrena bolest

Uznapredovala ciroza s jednom ili više komplikacija u protekloj godini:
– Ascites otporan na diuretike,
– Hepatička encefalopatija,
– Hepatorenalni sindrom ,
– Bakterijski peritonitis,
– Rekurentna krvarenja iz varikoziteta.
Transplantacija jetre je kontraindicirana.

Neurološka bolest

Progresivno propadanje fizičkih i/ili kognitivnih funkcija usprkos optimalnoj terapiji.
Smetnje govora sa sve većim teškoćama komuniciranja i/ili progresivnim smetnjama gutanja.
Rekurentna aspiracijska pneumonija; dispneja ili respiratorna insuficijencija.

Kad je kod pacijenta prepoznata potreba za palijativnom skrbi i pacijent je informiran o istoj korisno je dodijeliti mu MKB-10 šifru koja označava palijativnu skrb – Z51.5. Time se omogućava prepoznatljivost pacijenta u BIS-u i zbrinjavanje putem “brze linije“, što podrazumijeva minimalno čekanje i maksimalnu dobrobit, te poštedu od prekomjernih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.