v.d. predstojnica dr.sc. Tiha Vučemilo

Transfuzijska se medicina razlikuje od drugih medicinskih struka. Središnji interes svih medicinskih struka je bolesnik, a u transfuzijskoj medicini, da bi mogli na najbolji mogući način liječiti bolesnika neophodan je i zdravi darivatelj krvi. Transfuzija krvi je transplantacija tkiva i kao takva potakla je razvoj transplantacije drugih organa.

Tijekom proteklog stoljeća transfuzijska medicina se razvijala kao laboratorijska i proizvodna struka. Posljednjih desetljeća ona se mijenja i postaje sve više klinička struka. Transfuzijsko liječenje je bilo preduvjet razvoja kirurških i nekirurških struka Transfuzijskim liječenjem omogućeno je liječenje bolesnika citostaticima, zračenjem, izvođenje velikih operacija, liječenje šoka, transplantacije organa. Transfuzijama krvi i krvnim pripravcima liječi se oko 5% hospitaliziranih bolesnika.

U današnje vrijeme transfuzijsko liječenje je dobro uveden, rutinski i prihvaćen način liječenja.

Specijalist za transfuzijsku medicinu je konzultant kliničaru u izboru i provedbi transfuzijskog liječenja da bi ono bilo optimalno, racionalno, sigurno i učinkovito. Liječnike – kliničare potrebno je kontinuirano upoznavati s mogućnostima koje im pruža transfuzijska medicina. U Zavodu za transfuzijsku medicinu naše ustanove, nikada se nije uzimala krv od dobrovoljnih darivatelja, već se obrađena dobivala iz Hrvatskog Zavoda za transfuzijsku medicinu. U našema Zavodu se provodi imunohematološka dijagnostika za liječenje bolesnika.

Imunohematološka ispitivanja u transfuziološkom laboratoriju obuhvaćaju rutinsko određivanje ABO, Rh D krvne grupe, ispitivanje prisutnosti iregularnih protutijela te prijetransfuzijske testove podudarnosti. Po potrebi, određuje se specifičnost eritrocitnih protutijela, antigeni iz drugih krvnogrupnih sistema , prije i poslijenatalna imunohematološka ispitivanja te liječenje hemolitičke bolesti novorođenčeta ( priprema podudarne krvi za eksangvinotransfuziju).

Rezultat testiranja mora biti točan, precizan, reproducibilan, mora odgovarati kliničkoj primjeni, stanju ili bolesti, klinički važan, mora pomagati u postavljanju dijagnoze i liječenju, mora odgovarati i biti pridružen uzorku krvi i osobi od koje je krv uzeta za testiranje, ne smije zalutati i bolesnikov liječnik ga mora pravodobno dobiti.

Napredak i razvoj medicine i znanosti diktirali su i razvoj transfuzijske medicine. Mijenjala su se shvaćanja, predodžbe i način rada.

Laboratorij za transfuziju osnovan je 01.12.1952. godine i organizacijski je djelovao u sastavu kirurgije, bolničke ljekarne, a kasnije ponovno Klinike za kirurgiju.

Od 1.1. 2005. godine služba postaje samostalni Zavod za transfuzijsku medicinu s v.d. predstojnikom mr sci Dragica Sović. Danas u Zavodu rade dva specijalista transfuziologa, jedan inženjer medicinske laboratorijske dijagnostike i sedam zdravstvenih tehničara laboratorijskog smjera sa završenom edukacijom iz transfuzijske medicine.

Naši transfuziolozi aktivno sudjeluju na znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu i nova saznanja primjenjuju u svakodnevnom radu. Zavod za transfuzijsku medicinu redovito sudjeluje u vanjskim ispitivanjima kvalitete pri čemu se testovi izvode s dobivenim kontrolnim uzorcima prema postavljenim zadacima.

Osoba za kontakt: Predstojnica Zavoda prim.mr.sci. Dragica Sović, dr.med., dragica.sovic@kbcsm.hr, 01/3787 676