Uredile koordinatorice za palijativnu skrb: Svjetlana Stipić, mag.med.techn. i Danijela Kumpović, mag.med.techn.

ŠTO JE TO PALIJATIVNA SKRB?

• Palijativna skrb je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima neizlječivih, uznapredovalih bolesti, putem sprječavanja i ublažavanja patnje pomoću ranog prepoznavanja i besprijekorne prosudbe te liječenja boli i drugih problema – fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih.
• Palijativna skrb je interdisciplinarna u svom pristupu te svojim djelokrugom obuhvaća pacijenta, obitelj i zajednicu.
• Palijativna skrb obuhvaća zbrinjavanje pacijentovih  potreba gdje god da se za njega skrbi, bilo kod kuće ili u ustanovi.
• Palijativna skrb afirmira život, a smrt smatra sastavnim dijelom života, koji dolazi na kraju, ona smrt ne ubrzava niti je odgađa. Ona nastoji očuvati najbolju moguću kvalitetu života sve do smrti.

    (European Association for Palliative Care & World Health Organization)

PALIJATIVNA SKRB U REPUBLICI HRVATSKOJ

Donošenjem Strateškog plana razvoja palijativne skrbi od strane Vlade Republike Hrvatske 27. prosinca 2013. godine, započela je uspostava sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj.

Prema preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, procjena potreba za nekim oblikom palijativne skrbi čini između 50% i 89% svih pacijenata na kraju života, što bi u Republici Hrvatskoj bilo 26.000 do 46.000 pacijenata godišnje. Najmanje 20% pacijenata oboljelih od tumora i 5% neonkoloških pacijenata zahtijevaju specijalističku palijativnu skrb u posljednjih godinu dana njihova života.

TKO PRUŽA SPECIJALISTIČKU PALIJATIVNU SKRB?

Specijalistička palijativna skrb je najkompleksnija skrb, zahtijeva angažman dobro educiranog, multidisciplinarnog tima zdravstvenih profesionalaca koji imaju specifična znanja i vještine u rješavanju kompleksnih situacija i simptoma iz područja palijativne skrbi.

Multidisciplinarni tim je standard skrbi u svim zemljama gdje se pruža palijativna skrb. Sastoji se od stručnjaka iz različitih zdravstvenih i nezdravstvenih područja koji zajedno sudjeluju u skrbi za oboljelog i obitelj uključujući: liječnika, koordinatora palijativne skrbi, medicinsku sestru/tehničara, fizioterapeuta, psihologa, supervizora, ljekarnika, socijalnog radnika, nutricionistu, radnog terapeuta, duhovnika, njegovatelja. Svaki član tima individualno provodi svoj udio u skrbi, ali zajednički sudjeluju pri donošenju odluka i planiranju skrbi.

U palijativnoj skrbi izrazito je važna zadaća educiranih volontera, koji kontinuirano pružaju podršku pacijentu i obitelji, kao i razne civilne organizacije i udruge koje doprinose kvaliteti palijativne skrbi, ali ne provode zdravstvenu skrb.

TKO IMA PRAVO NA PALIJATIVNU SKRB?

Palijativna skrb je prikladna za sve pacijente od onog trenutka kada im je postavljena po život opasna dijagnoza ili iscrpljujuća bolest.

• Djeca i odrasli koje imaju prirođenu bolest – neizlječivu bolest i stanja koja dovode do ovisnosti o terapijama, koje ih održavaju na životu.
• Osobe bilo koje dobi koje imaju akutnu i po život opasnu bolest (teške ozljede, leukemija, moždani udar) kada je izlječenje, ako do njega dođe, vrlo dugotrajan i zahtjevan proces s brojnim problemima.
• Osobe koje imaju progresivnu kroničnu bolest (tumori, kronično zatajenje bubrega, zatajenje jetre, uznapredovale srčane i plućne bolesti, neurodegenerativne bolesti i demencije).
• Osobe koje imaju kronične i za život ograničavajuće povrede uslijed nesreća ili drugih oblika teških ozljeda.
• Skrb za osobe na kraju života (npr. osobe s demencijom, osobe u posljednjoj fazi tumorskih bolesti ili teškog invaliditeta), koje se vjerojatno neće oporaviti niti stabilizirati, a intenzivna palijativna skrb je neophodna do kraja života.

Brojna istraživanja su pokazala da s palijativnom skrbi treba započeti istovremeno kad i s kurativnom jer se pacijenti i njihove obitelji u kasnijoj fazi teške i neizlječive bolesti lakše suočavaju s problemima fizičke, psihičke, socijalne i duhovne prirode.

Kad je kod pacijenta prepoznata potreba za palijativnom skrbi i pacijent je informiran o istoj korisno je dodijeliti mu MKB-10 šifru koja označava palijativnu skrb – Z51.5. Time se omogućava prepoznatljivost pacijenta u kliničkom radu i informatičkom zdravstvenom sustavu, a pacijentu se pristupa putem tzv. „brze linije“, koja podrazumijeva minimalno čekanje i maksimalnu dobrobit, u smislu poštede od „uzaludnih postupaka“.

NAČELA PALIJATIVNE SKRBI

• Autonomija
• Dostojanstvo
• Terapeutski odnos između pacijenta i obitelji
• Kvaliteta života uz olakšanje psihofizičke patnje
• Stajališta prema životu i smrti
• Komunikacija
• Podizanje svijesti građana
• Multidisciplinaran i interdisciplinaran pristup
• Tuga i žalovanje