Klinika za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice u Zagrebu ima bogatu i značajnu povijest. Osnovana je 1939. godine, kao dio tadašnje neuropsihijatrijske službe u sklopu Odjela za neurologiju i psihijatriju. Od 1994. godine djeluje kao samostalna Klinika za neurologiju, a tijekom desetljeća je izrasla u jednu od vodećih neuroloških ustanova u zemlji. U Klinici se kontinuirano unaprjeđuju dijagnostički i terapijski kapaciteti. Osim svakodnevnog stručnog kliničkog rada, važna je i obrazovna i znanstveno-istraživačka djelatnost. Klinika za neurologiju je Klinika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta Zagrebu.

Klinika za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice sastoji se od četiri klinička Zavoda i Poliklinike za specijalističko - konzilijarnu ambulantnu djelatnost:

• Zavod za intenzivno neurološko liječenje s Jedinicom za liječenje moždanog udara i Jedinicom za intervencijsku neurologiju
• Zavod za neurovaskularne i neurodegenerativne bolesti
• Zavod za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol
• Zavod za epilepsiju, neuromišićne bolesti i kliničku elektrofiziologiju
• Poliklinika za specijalističko - konzilijarnu ambulantnu djelatnost s Dnevnom bolnicom Klinike za neurologiju.

Klinika za neurologiju sjedište je četiri Referentna centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske:

1. Referentni centar za neurovaskularne bolesti Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 1998. godine
2. Referentni centar za glavobolje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 2009. godine
3. Referentni centar Ministarstva zdravstva za dijagnostiku i liječenje akutne i kronične boli od 2013. godine
4. Referentni centar Ministarstva zdravstva za neuroimunologiju i neurogenetiku od 2015. godine

Referentni centar za glavobolje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

 Glavobolje su vodeći uzrok onesposobljenosti u radno aktivnoj populaciji, a osim što utječu na smanjenu produktivnost na poslu, imaju značajan utjecaj na kvalitetu života, funkcioniranje u kući, slobodnim i društvenim aktivnostima.

Glavobolje se dijele u primarne, one bez „jasnog“ uzroka, i sekundarne koje su u biti simptom poremećaja i bolesti u području glave i vrata te sustavnih bolesti. Budući da je ponekad teško razlučiti o kojem tipu glavobolje se radi te da se načini liječenja primarnih i sekundarnih glavobolja značajno razlikuju neophodan je pregled neurologa.

S obzirom na širok spektar uzroka glavobolja i velik broj terapijskih pristupa važno je svakom bolesniku posvetiti dovoljno vremena da bi se kroz razgovor, neurološki pregled i uvid u cjelokupno zdravstveno stanje bolesnika postavila točna dijagnoza i započelo ciljano liječenje. Samoliječenje glavobolje bez konzultacije sa stručnjakom može dovesti do ozbiljnih fizičkih i psihičkih posljedica. U specijaliziranim ambulantama za glavobolje moguć je individualiziran pristup bolesniku i primjena suvremenih metoda liječenja glavobolja s ciljem sprečavanja prekomjernog uzimanja lijekova i očuvanja kvalitete života bolesnika.

U Referentnom centru Ministarstva zdravstva za glavobolje bolesnici se zbrinjavaju kroz poliklinički i stacionarni dio. U okviru poliklinike svakodnevno djeluje subspecijalistička Ambulanta za glavobolje, a jednom tjedno Ambulanta za fibromuskularnu displaziju i rijetke genetske arteriopatije. Dijagnostička obrada i primjena određenih specifičnih vrsta liječenja glavobolja provodi se kroz Dnevnu bolnicu i stacionar Klinike za neurologiju.

Na web stranici Klinike za neurologiju dostupan je i dnevnik glavobolja kojim se bolesnicima olakšava priprema za pregled neurologa u subspecijalističkoj ambulanti za glavobolje.

Kratke informacije o glavoboljama za bolesnike

Primarne glavobolje

Od primarnih glavobolja najčešća je tenzijska glavobolja, koja je obično blagog do umjerenog intenziteta, tupog karaktera, a bolesnici je opisuju poput stezanja obruča oko glave ili osjećaja unutarnjeg pritiska u glavi. Liječi se kombinacijom akutne i preventivne terapije, nefarmakološkim metodama (akupunktura, biofeedback, fizikalna terapija...), psihoterapijskim metodama te promjenama životnog stila.

 Migrena je česta i onesposobljavajuća glavobolja. Karakterizira je intenzivna, pulsirajuća, obično jednostrana glavobolja. Često je praćena mučninom, povraćanjem te osjetljivošću na svjetlost i zvukove. Traje minimalno 4 sata, ali može trajati i danima te značajno utječe na svakodnevni život. Neki bolesnici imaju i simptome migrenske aure (smetnje vida, trnce, smetnje govora). Individualizirani pristup bolesniku omogućava identifikaciju okidača za migrenu te odabir suvremene akutne i preventivne terapije specifične za liječenje migrene.

 Klaster glavobolja nalazi se u skupini glavobolja rjeđe pojavnosti, ali ipak predstavlja velik problem zbog razine onesposobljenosti koju uzrokuje budući da je izuzetno jaka. Klaster glavobolja se javlja naglo, obično noću, bol je smještena u području jednog oka, oštrog je i čupajućeg karaktera, a praćena je suzenjem i sekrecijom iz istostrane nosnice. Napadaji se mogu javljati nekoliko puta tijekom dana ili noći.

U skupinu primarnih glavobolja ubrajamo i rijetke glavobolje poput glavobolja uzrokovanih kašljem, glavobolje uzrokovanih tjelovježbom, glavobolje uzrokovane hladnoćom i brojne druge.

Neuralgije

Bol u području glave i vrata može biti uzrokovana poremećajem jednog živca, najčešće su to trigeminalni (uzrokuje bol u jednoj strani lica) ili okcipitalni živac (uzrokuje bol zatiljno). Bol u neuralgiji karakterizirana je napadajima kratkotrajnih, intenzivnih bolova (poput udara struje) u području uvijek istog dijela lica, grla, glave, a može biti potaknuta svakodnevnim radnjama poput žvakanja, gutanja ili dodira. Tada je neophodno ustanoviti postoji li uzrok kojeg je moguće ukloniti. U liječenju neuralgija obični analgetici nisu učinkoviti te je potrebno primijeniti preventivnu terapiju.

Sekundarne glavobolje

Sekundarne glavobolje posljedica su patološkog procesa u području glave i vrata, ali i sustavnih, infektivnih i neinfektivnih bolesti. Liječenje primarnog poremećaja/ bolesti dovest će i do prestanka glavobolja.

Neke od tih bolesti mogu biti životno ugrožavajuće te je važno znati prepoznati znakove kada glavobolja predstavlja znak za uzbunu i zahtijeva hitnu konzultaciju liječnika!

Značajke glavobolja koje predstavljaju znak za uzbunu:

• glavobolja koja se javlja prvi puta nakon 50. godine života
• postaje sve učestalija i ne reagira na analgetike
• nastupi iznenada i izrazito je jaka („kao nikad do sada“, „najgora glavobolja u životu“...)
• praćena je povišenom tjelesnom temperaturom, ukočenim vratom i bolovima u
  mišićima i zglobovima
• u osoba s malignim bolestima, HIV-om ili drugim teškim stanjima
• praćena je neurološkim znakovima (slabost jedne strane tijela, smetnje govora, dvoslike,
  gubitak vida, poremećaj ravnoteže)
• praćena povraćanjem, pospanošću, zbunjenošću
• javlja se uz epileptički napadaj
• pogoršava se pri kašljanju, kihanju ili tjelesnom aktivnošću
• nastupi nakon ozljede glave

Dnevnik glavobolja KBCSM