Dan crvenih haljina – 07.02.2020

Dan crvenih haljina

 

Prvi petak u veljači je Dan crvenih haljina, kako bi se podigla svijest o ženskom moždanom udaru. Ženski je moždani udar nedovoljno prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.

Dan crvenih haljina je započeo u Americi 2002. godine kako bi se podigla svijest žena o važnosti prevencije moždanog i srčanog udara. Ovaj dan karakterizira borbu žena o preuzimanju brige o vlastitom zdravlju budući da se većina moždanih udara može prevenirati zdravim stilom života, prepoznavanjem prisutnih čimbenika rizika, te njihovim liječenjem.

Usprkos preventivnim akcijama koje su do sada poduzete, a nisu bile vezane za spol, zamjećuju se lošiji ishod moždanog udara u žena.

To je posljedica prevalencije ili jačeg utjecaja vaskularnih čimbenika rizika kao što su hipertenzija, dijabetes melitus, fibrilacija atrija, depresija i psihosocijalni stres. Zbog češće netipične prezentacije kao npr. izolirane pojave kortikalnih simptoma, ženski je moždani udar u hitnoj službi teže prepoznat. Također se zamjećuje rjeđe ili zakašnjelo javljanje žena u hitnu službu u slučaju netipične prezentacije ili blažeg moždanog udara, što otežava liječenje. Ako žive same, kasnije dolaze u hitnu službu što onemogućava aktivno liječenje.

Migrena ima jači utjecaj na nastanak moždanog udara u žena. Kombinacija migrene s pušenjem, ili upotrebom oralnih kontraceptiva nema aditivni već eksponencijalni porast rizika za nastanak moždanog udara.

Dok muškarci češće obolijevaju od aterosklerotskog, makroangiopatskog moždanog udara, u žena su češće i nedovoljno prepoznate vaskulopatije kao npr. fibromuskularna displazija. Neke se vrste moždanog udara javljaju češće u žena kao npr. subarahnoidalno krvarenje, pojavnost intrakranijskih aneurizmi, reverzibilni cerebralni vazokonstrikcijski sindrom, posteriorna reverzibilna encefalopatija, disekcija cervikalnih moždanih arterija. Budući da su ovi oblici rjeđi, slabije se prepoznaju, stoga je veći rizik neliječenja i lošijeg ishoda.

Žene su pod povećanim rizikom od nekih moždanih udara koja se vežu uz određena hormonalna stanja specifična za žene kao npr. trudnoća i postporođajno doba. Povećan je rizik preeklampsije i eklampsije. Hormonalne promjene tijekom trudnoće i postporođajnog doba povećavaju rizik tromboze vena i venskih sinusa. Rizik se također povećava kod primjene hormona kao npr. oralnih kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije. Nije ispitan niti utjecaj hormonalne hiperstimulacije u medicinski potpomognutoj oplodnji.

Zbog mogućeg utjecaja terapije na plod u trudnoći, nedovoljno je ispitano aktivno liječenje, koje je neophodno primijeniti. Rezultati kliničkih ispitivanja su poznati uglavnom u muškaraca budući da su žene nedovoljno zastupljene u ispitivanju aktivnog liječenja, tim više što je u stvarnosti veća prevalencija „netipičnog bolesnika s moždanim udarom“, starijih žena, s većim brojem komorbiditeta koji nisu bili uključeni u klinička ispitivanja. Rezultati liječenja takvih bolesnica stoga odudaraju od publiciranih rezultata. Iz rezultata ispitivanja reperfuzijske terapije poznato je da žene imaju istovjetnu dobrobit liječenja kao i muškarci. Iako nisu provedena klinička ispitivanja, iz dostupnih podatka vidljivo je da je ishod moždanog udara u žena lošiji nego u muškaraca. U ishodu moždanog udara zamjećuje se veća onesposobljenost, lošija kvaliteta života, a češća je depresija.

Stručni skup na temu Dan crvenih haljina održat će se u Školi Narodnog zdravlja:

https://neuro-hr.org/Page.aspx?ID=4

 

LETAK: Dan crvenih haljina za web