Koncept formiran oko radova u sklopu izložbe Nakon noći, blisko korespondira sa izazovnom svakodnevicom koja je obojana neizvjesnošću. Svi radovi u sklopu ove pop-up izložbe pokazuju određenu problematičnu situaciju u kojoj se pojedinac snalazi i kreira specifična rješenja. Dotaknuti nebo, performans je Ivana Šeremeta iz 1994. godine u kojem autor napuhuje balon provirujući iz rupe iskopane ispred tvrđave u Slavonskom Brodu. Kreiran tokom ratnog perioda, ovaj performans ocrtava razočaranje stvarnošću, ali i težnju za promjenom na bolje. Zlatko Kozina prikazuje Supermana koji je anksiozan, sugerirajući da superjunaci imaju pravo na trenutke slabosti i da je neopravdano očekivati njihovu svemoćnost, dajući pri tome poticaj ljudima da ne zaborave sami preuzeti stvar u svoje ruke. Božena Končić Badurina u svom performansu Izloženost kreira praznu prostoriju u galeriji, u koju posjetitelji ulaze jedan po jedan. Kroz šest tankih proreza u zidovima prostorije posjetitelja šutke promatra šestero ljudi skrivenih sa druge strane. U središtu ovog rada je aktualna mutacija naše svijesti prema potrebi da budemo promatrani, ali i da promatramo. Kroz apstraktno slikarstvo Igora Rončevića se razmatra odnos planova i slojevitosti, a u sklopu otvorenosti različitih elemenata, se nerijetko kao metoda izvedbe nameće neposrednost i stanovita improvizacija, tako bliska i današnjem funkcioniranju. Časopis Sad Up, Sad Down Borisa Greinera sačinjen je od plakata, a znakoviti naslov ukazuje na mijene koje su neminovne. Slično je i sa nazivom ove izložbe. Kronološki ali i konceptualno, on pogađa u specifičan trenutak, gdje poslije mraka, uvijek dolazi budnije i svjetlije razdoblje. Na taj način nas podsjeća na neizostavnost sinusoidnih oscilacija između pozitivnog i negativnog pola naše realnosti.

Pripremio: Matej Knežević, dr. med