ZATVORIX

X

Upišite pojam u tražilicu

Vrati me natrag

Povijest klinike

Povijesni razvoj neurokirurgije u Hrvatskoj seže još od 1884. godine kada je dr. Theodor Wickerhauser, liječnik Kirurškog odjela Javne opće bolnice Milosrdnih sestara u Zagrebu, objavio prvi prikaz kraniotomije u Liječničkom vjesniku.

Ubrzo potom uslijedili su zapisi njegovih nasljednika, dr. Miroslava Čačkovića i P. Zeca te se uz dr. Wickerhausera, dr. Čačkovića i dr. Tauszka spominju i drugi liječnici koji su obavljali neurokirurške zahvate: dr. Branko Vinek, dr. Vatroslav Florschütz i dr. Aleksandar Blašković. Iz rada suvremenika, dr. A. Šercera, saznajemo da je dr. A. Blašković 1922. godine izveo prvih šest operacija tumora hipofize transsfenoidalnim pristupom. Važno je naglasiti da se u to vrijeme navedena operacija izvodila samo u nekoliko europskih centara, točnije manje od 10 u cijelom svijetu.

Ključna osoba u razvoju neurokirurgije unutar bolnice Milosrdnih sestara bio je prof. dr. Danko Riessner (1907. – 1973.), koji je, osobito u okviru istraživanja patofizioloških mehanizama intrakranijskih ekspanzijskih procesa, uveo hrvatsku neurokirurgiju u međunarodnu literaturu te je osnovao poseban odjel neurokirurgije i bio učitelj generaciji stručnjaka koji su nastavili neurokiruršku aktivnost u Klinici. To su: prim.dr. Nedjeljko Popov, prim.dr. Vjenceslav Bakulić, dr. Živko Alić, prof.dr.sc. Fedor Stančić-Rokotov. Za vrijeme prim. Nedjeljka Popova uvodi se u praksu terapija tumora hipofize s implantatima radioaktivnog zlata, cerebralna angiografija, operacije malog mozga i kraniosinostoza u djece.

Prije točno 30 godina, 1. studenog 1986. godine neurokirurgija se odvojila od Klinike za kirurgiju te je osnovan Zavod za neurokirurgiju pod vodstvom prim.dr.sc. Lucijana Negovetića, nakon što su prim.dr.sc. Lucijan Negovetić i prim.dr.sc. Velimir Lupret došli iz Središnjeg instituta za tumore. Zavod za neurokirurgiju imao je tada 52 bolesničke postelje, i to Odjel za neurokirurgiju s 18 bolesničkih postelja (voditelj prim.dr.sc. Velimir Lupret), Odjel za neurotraumatologiju s 12 bolesničkih postelja (voditelj prim.dr. Vjenceslav Bakulić), Jedinica poslijeintenzivnog liječenja s 12 bolesničkih postelja, Jedinica intenzivnog liječenja s 10 bolesničkih postelja (voditelj dr. Anton Fotivec) i Poliklinika (voditelj dr. Živko Alić).

Zavod je ubrzo postao najproduktivnijim neurokirurškim centrom u Republici Hrvatskoj. Uz postojeće kadrove (prim.dr.sc. Lucijan Negovetić, prim.dr.sc. Velimir Lupret, prim.dr. Vjenceslav Bakulić, dr. Živko Alić, dr. Damir Kovač, dr. Živko Gnjidić) educiraju se i specijalizanati iz neurokirurgije, i to: dr. Danko Vidović i dr. Dario Lovrić, a od 1987. godine i dr. Boris Božić i dr. Srećko Vuletić. Nakon odlaska u mirovinu prim.dr. Vjenceslava Bakulića 1988. godine, neurokirurškom timu pridružuje se prim.dr.sc. Andrej Kogler, koji dolazi iz Klinike za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb te čijim se dolaskom neurokirurška djelatnost u Zavodu upotpunjuje i proširuje na područje neurokirurgije dječje dobi. Tijekom prve godine rada neurokirurške operacije izvodile su se u operacijskoj dvorani Klinike za kirurgiju, a nakon toga Zavod je dobio dvije nove moderno opremljene operacijske dvorane. Liječnički tim se 1988. godine povećao još za dva nova specijalizanta iz neurokirurgije, i to: dr. Danka Smiljanića i dr. Damira Tomca, koji su specijalizirali za Sveučilišnu bolnicu u izgradnji pod mentorstvom prim.dr.sc. Velimira Lupreta.

U sklopu Zavoda za neurokirurgiju 1989. godine osniva se Odsjek za neuroendokrinologiju, a voditeljem se imenuje mr.sc.dr. Živko Gnjidić. Po odlasku u mirovinu dr. Živka Alića u srpnju 1991. godine,  voditeljem Poliklinike imenovan je mr.sc.dr. Danko Vidović, koji je krajem iste godine otišao u SAD. Dr.sc. Damir Kovač imenovan je voditeljem Jedinice poslijeintenzivnog liječenja 1992. godine, a mr.sc.dr. Boris Božić voditeljem Poliklinike 1993. godine.

Predstojnik Zavoda prim.dr.sc. Lucijan Negovetić izabran je 1989. godine u znanstveno-nastavno zvanje izvanredni profesor pri Katedri za opću i ratnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Neposredno nakon proslave pete obljetnice rada, Zavod za neurokirurgiju je 27. studenog 1992. godine postao Klinika za neurokirurgiju Stomatološkog fakulteta u Kliničkoj bolnici Sestre milosrdnice.

U vrijeme Domovinskog rata liječnici Zavoda za neurokirurgiju: prim.dr.sc. Andrej Kogler, prim.dr.sc. Damir Kovač, prim.dr.sc. Živko Gnjidić, dr.sc. Boris Božić i dr.sc. Danko Vidović sudjelovali su kao neurokirurzi u radu ratnih bolnica, poglavito u Ratnoj bolnici Slavonski Brod, a istodobno su u samom Zavodu zbrinjavani ranjenici, od kojih je pregledano 438, hospitalizirano 194 i operirano 78.

Tijekom 1995. i 1996. godine prostori Klinike su djelomice građevinski obnovljeni i nabavljena je nova oprema, a 2000. godine započinje dogradnja novog neurokirurškog odjela u novom objektu površine 1.100 m2.

Od 1992. do 2004. godine u Kliniku za neurokirurgiju primljeno je još sedam specijalizanta, i to: dr. Ivan Radić, dr. Vili Beroš, dr. Miroslav Vukić, dr. Vatroslav Čerina, dr. Dario Josip Živković, dr. Tomislav Sajko i dr. Karlo Houra koji većinom nakon završene specijalizacije ostaju raditi u Klinici. U rujnu 2002. godine dr.sc. Miroslav Vukić odlazi u Kliniku za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, dr. Karlo Houra odlazi sa Klinike nakon završene specijalizacije, a ukidanjem Odjela za neurokirurgiju u Središnjem institutu za tumore i slične bolesti 2003. godine u Kliniku dolazi neurokirurg mr.sc.dr. Ranko Broz.

Zahvaljujući dugotrajnom uspješnom radu djelatnika Klinike na području cerebrovaskularne kirurgije pod vodstvom doc.dr.sc. Velimira Lupreta, u listopadu 2000. godine Klinika je postala i Referentni centar za cerebrovaskularne bolesti Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske, što je ostala i do danas.

Godine 2005. voditelj Odsjeka za neuroendokrinologiju doc.dr.sc. Živko Gnjidić pokrenuo je postupak za dodjelu naziva Referentni centar za kirurško liječenje tumora hipofize Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske te je isti dodjeljen 2008. godine.

Po odlasku prof.dr.sc. Lucijana Negovetića u mirovinu 2005. godine, kao v.d. Predstojnika Klinike imenovan je prim.dr.sc. Andrej Kogler. Nakon umirovljenja prim.dr.sc. Koglera, za Predstojnika Klinike za neurokirurgiju dolazi prof.dr.sc. Krešimir Rotim.    

 

Klinika za neurokirurgiju

Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice – danas

 Nakon izbora prof.dr.sc. Krešimira Rotima za predstojnika Klinike za neurokirurgiju u prosincu 2006. godine izvršena je temeljita rekonstrukcija Klinike i završetak radova u  novom prostoru od 1100 m².

Godine 2008. prof.dr.sc.Krešimir Rotim imenovan je i za ravnatelja Kliničke bolnice Sestre Milosrdnice. 9. veljače 2011. odlukom Ministra zdravstva i socijalne skrbi dr. Darka Milinovića Klinička bolnica Sestre milosrdnice postaje Klinički bolnički centar i klasificira se kao bolnička ustanova prve A kategorije. U tom vremenu se također na Klinici za neurokirurgiju osniva Klinička jedinica za intraoperacijsko neurofiziološko monitoriranje, pod vodstvom neurologinje dr.sc. Marine Zmajević Schönwald.

 Od 2009. do danas primljeno je još osam specijalizanata: dr. Nikolina Sesar, dr. Marta Borić, dr. Ante Subašić, dr. Darko Stipić, dr. Marinko Kovačević, dr. Ilijana Šumonja, dr. Domagoj Gajski i dr. Filip Vrban.  Dr. Nikolina Sesar i dr. Marta Borić nakon završene specijalizacije ostaju raditi u Klinici. U Klinici također specijalizaciju obavljaju vanjski specijalizanti: dr. Ozren Vidak, dr. Ivan Koprek i dr. Marko Petrić. 2015. godine primljen je na Kliniku još jedan specijalist, prim.dr.sc. Josip Mihić, a u mirovinu u međuvremenu odlaze prof.dr.sc. Živko Gnjidić i doc.dr.sc. Damir Kovač.

Uvjeti rada u Klinici sukladni su uvjetima rada međunarodnih neurokirurških klinika i centara izvrsnosti struke, posebice nakon preuređenja operacijske sale u integriranu endo-alpha salu 2013. godine,  te uz nabavljanje nove aparature visoke operacijske tehnologije kao što su: najsuvremeniji mikroskop Zeiss OPMI Pentero 900, intraoperativni ultrazvučni aspirator (CUSA) koji omogućuje minimalno invazivne operacije na mozgu, neuronavigacijski aparat najnovije generacije koji omogućuje precizan pristup na duboko lokalizirane patološke procese u mozgu trodimenzionalnim prikazom, novi aparat za intraoperativno monitoriranje evociranih potencijala, sustav za traktografiju koji se koriste kod operacija u elokventnim regijama te O-arm uređaj koji omogućuje intraoperacijsku navigaciju kod kompleksnih operacija na kralješnici. Područje spinalne kirurgije unaprjeđuje se unutar Zavoda za spinalnu kirurgiju Klinike, uvođenjem kompleksnih stabilizacijskih operacija kralješnica, no razvijajući i dalje minimalno invazivne postupke na kralješnici upotrebom lasera, endoskopa i tubularnih retraktora.

Posebno priznanje za trud uložen u obrazovanje specijalizanata, te vrhunsku opremeljenost predstavlja certifikat izvrsnosti za edukaciju specijalizanata koji je dodijeljen Klinici od JRAAC (Joint Residency Advisory and Accreditation Committee, zajedničko tijelo Europskog Udruženja Neurokirurških Društava (EANS) i Udruženja Liječničkih Udruga (UEMS) u listopadu 2013.

Joint Residency Advisory and Accreditation Committee Certificate

 

Danas Klinika radi s ukupno 42 bolesničke postelje te je strukturno organizirana u:

  • Zavod za endokranijalnu i kirurgiju dječje dobi – 16 postelja
  • Zavod za spinalnu kirurgiju – 21 postelja te 4 apartmana s 5 bolesničkih postelja
  • Poliklinika kojoj pripadaju sljedeće ambulante:
  • Ambulanta za opću neurokirurgiju
  • Ambulanta za cerebrovaskularnu neurokirurgiju
  • Ambulanta za kirurgiju hipofize
  • Ambulanta za neurotraumatologiju
  • Ambulanta za tumorsku neurokirurgiju
  • Ambulanta za spinalnu kirurgiju
  • Ambulanta za neurokirurgiju dječje dobi
  • Ambulanta za specijalističko – konzilijarnu neurokirurgiju